Pe o se teuina o le malosiaga fa'avaitaimi pe o se folafolaga tele o vaalele e leai se kasa e fa'asa'olotoina ai le ea, ua leva ona va'aia le hydrogen o se auala fa'atekonolosi taua i le le fa'aaogaina o le kaponi. I le taimi lava e tasi, ua avea le hydrogen ma se oloa taua mo le alamanuia o vaila'au, lea o lo'o avea nei ma tagata fa'aoga tele o le hydrogen i Siamani. I le 2021, na fa'aaogaina ai e fale gaosi vaila'au Siamani le 1.1 miliona tone o le hydrogen, lea e tutusa ma le 37 terawatt itula o le malosiaga ma e tusa ma le lua vaetolu o le hydrogen e fa'aaogaina i Siamani.
E tusa ai ma se suʻesuʻega a le German Hydrogen Task Force, o le manaʻoga mo le hydrogen i le alamanuia o vailaʻau e ono siʻitia i le sili atu i le 220 TWH aʻo leʻi ausia le sini faʻatulagaina o le carbon neutrality i le 2045. O le 'au suʻesuʻe, e aofia ai tagata tomai faapitoa mai le Society for Chemical Engineering and Biotechnology (DECHEMA) ma le National Academy of Science and Engineering (acatech), na tuʻuina atu i ai le galuega e mamanuina se faʻafanua mo le fausiaina o se tamaoaiga hydrogen ina ia mafai ai e pisinisi, pulega, ma tagata faʻapolokiki ona malamalama faʻatasi i le lumanaʻi o se tamaoaiga hydrogen ma laʻasaga e manaʻomia e fausia ai se tasi. Ua maua e le poloketi se fesoasoani tau tupe e €4.25 miliona mai le paketi a le Matagaluega o Aʻoaʻoga ma Suʻesuʻega a Siamani ma le Matagaluega o Mataupu Tau Tamaoaiga ma le Tau a Siamani. O se tasi o vaega o loʻo aofia i le poloketi o le alamanuia o vailaʻau (e le aofia ai fale faʻamamaina), lea e faʻasaʻolotoina ai le tusa ma le 112 tone metric o le carbon dioxide e tutusa i le tausaga. O lena mea e tusa ma le 15 pasene o le aofaʻi o faʻasaʻolotoga a Siamani, e ui lava o le vaega e naʻo le tusa ma le 7 pasene o le aofaʻi o le malosi e faʻaaogaina.
O le eseesega manino i le va o le faʻaaogaina o le malosi ma le faʻasaʻolotoina o kasa i le vaega o vailaʻau e mafua mai i le faʻaaogaina e le alamanuia o suauʻu faʻavae o se mea autu. E le gata ina faʻaaogaina e le alamanuia o vailaʻau le malala, suauʻu, ma le kesi masani o ni puna o le malosi, ae faʻavasega foʻi nei punaoa o ni mea e fafaga ai i ni elemene, e masani lava o le kaponi ma le haitorosene, ina ia toe tuʻufaʻatasia e gaosia ai oloa vailaʻau. O le auala lea e gaosia ai e le alamanuia mea autu e pei o le ammonia ma le methanol, lea e toe faʻagasoloina i palasitika ma resins faʻapitoa, faʻapalaga ma vali, oloa tau tumama, mea faʻamama ma vailaʻau. O nei oloa uma e aofia ai suauʻu faʻavae, ma o nisi e oʻo lava i suauʻu faʻavae, ma o le susunuina poʻo le faʻaaogaina o kasa faʻavevela e mafua ai le afa o le faʻasaʻolotoina o kasa a le alamanuia, ma le isi afa e sau mai le faagasologa o le liua.
O le haitorosene lanumeamata o le ki lea i se alamanuia o vailaʻau gafataulimaina
O le mea lea, e tusa lava pe na sau atoa le malosiaga o le alamanuia o vailaau mai punaoa gafataulimaina, e na o le afa lava le faʻaitiitia o le kasa e faʻasalalauina. E mafai e le alamanuia o vailaau ona sili atu ma le afa ana kasa e faʻasalalauina e ala i le sui mai le haitorosene (efuefu) i le haitorosene (lanumeamata) gafataulimaina. I le taimi nei, ua toetoe lava o gaosiga o le haitorosene mai suauʻu faʻasalalau. O Siamani, lea e maua pe tusa ma le 5% o lana haitorosene mai punaoa faʻafouina, o se taʻitaʻi faavaomalo. I le 2045/2050, o le a faʻateleina le manaʻoga o Siamani mo le haitorosene i le sili atu ma le ono taimi i le sili atu i le 220 TWH. O le maualuga o le manaʻoga e mafai ona oʻo atu i le 283 TWH, e tutusa ma le 7.5 taimi o le faʻaaogaina i le taimi nei.
Taimi na lafoina ai: Tesema-26-2023




